067 248 906 info@datalab.co.me PANTHEON™ Usage

62779

prodatih PANTHEON licenci

Korona virus je udarac koji nam je bio potreban

Nov 10, 2020 | BLOG MN, Digitalizacija, Novosti

Intervju sa gospodinom Andrejem Merteljem, izvršnim direktorom Datalaba, koji je uvejren da su ponekad agresivniji analogni i digitalni darvinizam dobrodošli u bilo kom okruženju.

Kako je epidemija korona virusa uticala na poslovanje Datalaba?

Prva briga su zaposleni, njihovo zdravlje, novi način rada, zabrinutost i strah od nepoznatog. Intenzivna komunikacija osigurala je da svi zaposleni razumiju rizike koje predstavlja pandemija, da obrate pažnju na njihovu zaštitu i socijalnu distancu i da im je jasno da dolaze teška vremena u kojima smo korisnicima potrebni mi i naše digitalne usluge više nego ikad. Definisani poslovni procesi i agilnost kompanije kada je potrebno prihvatiti promjene ključni su faktori u kriznim situacijama. Transparentna komunikacija, jasna uputstva i kontrola kao i kontinuirano usavršavanje pokazali su se kao veoma važni.

Kako smo poslovanje / rad zaposlenih prilagodili promjenjenim uslovima?

Situaciju sa Covid-19 počeli smo pažljivo da pratimo već krajem januara, kada su počele stizati prve vesti iz Kine. Kada se zaraza proširila Italijom početkom februara, temeljno smo ispitali situaciju i na sastanku zaposlenih istakao sam kako vidim situaciju sa virusom i njegovim efektima na kompaniju. Odredio sam period od 7 dana da testiramo sposobnost kompanije da radi na daljinu. Pred kraj februara matična kompanija (Datalab d.d.) i slovenska filijala uveli su rad od kuće, a u prvoj nedelji marta odredili smo rad od kuće u svim filijalama i otkazali sve obuke Datalab Akademije. Iz prve ruke smo ustanovili da je najvažnije da kompanija ima jasnu organizacionu strukturu i da radi što digitalnije.

Kako su zaposleni prihvatili promene?

Zaposleni širom regiona prihvatili su novi način rada bez poteškoća. Nakon završetka prvog talasa epidemije, sproveli smo istraživanje da li bismo želeli da radimo na ovaj način u budućnosti. 96% zaposlenih odgovorilo je da im takav način rada odgovara, a troje od četvoro bi nastavilo sa radom na daljinu u budućnosti. Međutim, važno je videti se barem 1-2 puta nedjeljno, ako to situacija dozvoljava, tako da smo tokom drugog talasa epidemije mogli lako promjeniti način rada iz klasičnog ofisa u posao od kuće. Najviše su se suočavali sa izazova u odjeljenjima podrške, implementacije i prodaje, ali naši korisnici su takođe prilagodili svoj način rada i stvari trenutno teku bez problema.

Korisnicima nudimo sopstveno iskustvo u digitalizaciji poslovanja

Sve što koristimo u Datalabu za nesmetan tok rada, nudimo i našim korisnicima. Više od 62.000 korisnika koristi poslovni program PANTHEON u cijelom regionu, a naša obaveza je temeljno testiranje rješenja u grupaciji prije nego ih plasiramo na tržište. Tokom epidemije postalo je jasno da je kompanijama, da bi mogle kontrolisati elektronsko poslovanje, potreban prije svega dokumentacioni sistem. Moderan, povezan sa poslovnim procesima, podiže organizaciju kompanije i produktivnost zaposlenih, a pored toga reguliše upravljanje dokumentima i njihovo čuvanje. Naime, nadgleda tokove rada, upravlja e-dokumentacijom, e-knjiženjima i e-računima, a pravilnom integracijom može eliminisati puno ručnog rada, manje je grešaka povezanih sa dokumentima.

Da bismo pomogli ekonomiji, pripremili smo besplatne alate za digitalizaciju i posebno povoljne pakete za uvođenje digitalnog poslovanja. U svim svojim aktivnostima nastojimo da smanjimo štetu koja će biti načinjena ekonomiji, a samim tim i svima nama, a u tome usko surađujemo s Telekomom Slovenije (u Crnoj Gori sa Telekomom Crna Gora).

Kako inače ocjenjujete nivo digitalizacije slovenačkih kompanija? Šta rade dobro, a šta rade loše?

Zaista se ne možemo požaliti na nivo digitalizacije, jer smo u prvoj trećini zemalja po pitanju računarske pismenosti i upotrebe digitalnih alata. Kompanije koriste web, e-poštu, internet trgovinu, društvene mreže i druge tehnologije, a digitalni marketing je takođe u porastu. Korona kriza je veoma ubrzala upotrebu digitalnih alata i sadržaja, maloprodaja se seli na internet, naša statistika pokazuje da kompanije bolje prihvataju sve digitalno. Sa druge strane, uvođenje rješenja za napredne mehanizme digitalizacije kaska. Nažalost, srednje i velike kompanije ne odlučuju se za integraciju sistema, već grade informaciona ostrva, što rezultira djelimičnim, težim i skupljim uvođenjem novih tehnologija. Problem je i visina takvih ulaganja, jer su ulaganja u digitalizaciju opsežna, a cijena drastično pada samo sa brojem korisnika. Sa druge strane tržište je malo, što dovodi do manje mogućnosti za rast i skaliranje poslovanja, neki poslovni modeli su čak i neisplativi u našoj situaciji.

Da li je papirno poslovanje i dalje najveće sidro digitalizacije?

Papir nije sidro, više je vrsta kočnice. Na polju digitalizacije poslovanja pobeđeni smo pragmatizmom u mnogim područjima, počevši od nepragmatičnog zakonodavstva. Već 15 godina raspravljamo o tome što je pravno relevantan dokument, dok u životu e-poštu sa pdf prilogom priznajemo kao relevantnu fakturu. Nema pravne sigurnosti bez ove vrste jasnoće – a bez obe je teško uvesti nove tehnologije.

Šta mislite kako će izgledati kancelarije u budućnosti – ako postoje?

Kancelarije će ostati jer će biti prostor socijalizacije. To više neće biti mali kokošinjci, već otvoreniji prostori koji će omogućiti bržu razmjenu informacija. Zaposleni će zauzeti određeni radni sto u kancelariji nekoliko dana i ostatak vremena dijeliti sa drugima. Kancelarije budućnosti će stoga biti nelinearne i “slobodnije”. Radno vrijeme će biti manje strogo ili kruto, napredni sistemi za video konferencije omogućiće hibridne sastanke sa učesnicima u stvarnom i virtuelnom svijetu.

Pa hoće li većina ljudi raditi od kuće?

Mislim da hoće. Barem oni koji mogu. Trenutna situacija biće sa nama dugi niz godina i promjeniće percepciju rada. Stvari se neće vratiti na ranije naviknuto. Samo će proizvodna okruženja doživeti nešto manje promjene u pogledu ljudskog rada.

Kako će se poslovna komunikacija i kontakti sa kupcima promjeniti u budućnosti?

Sve će manje biti ličnog kontakta, ne samo zbog virusa i mjera, već uglavnom zato što će se svet promjeniti. Avio kompanija više neće leteti do svakog sela, a karte će koštati hiljadu umesto sto evra. Prekogranični sastanci dugoročno će zamjeniti video konferencije, ali i teleprisutnost u obliku holograma. Očekujem pristupačna holografska rješenja (za kompanije) u roku od 5 do 10 godina.

Da li očekujete da će se pojaviti neki novi poslovni modeli? Koji?

Novi poslovni modeli se neprestano primenjuju. Svedoci smo hiperkompetitivnog svijeta, većina inovacija dolazi kroz poslovne modele. Promjena u odnosu prema vlasništvu zamijenjenom zakupom događa se u svim područjima. Očekujem veliki skok na polju virtuelnih kompanija – formiraće se interesne zajednice, koje će djelovati spolja kao veća kompanija, npr. pet dizajnera i malih preduzetnika predstaviće se kao agencija. Granice između kompanija će se izbrisati, saradnja će biti uspostavljena, pa čak i zadruge mogu biti oživljene. Mikro preduzeća će morati da se reorganizuju, a zatim podijeliti vrijednost koju će stvoriti.

Hoće li mali moći da konkurišu velikim u novom poslovnom okruženju?

Svakako, borba će se odvijati na intelektualnim frontovima, gdje će povezana mala preduzeća moći konkurisati korporacijama. Pojaviće se novi oblici franšize, koji će biti demokratičniji.

Koja vam je “lekcija” najviše ostala u sećanju iz prvog talasa epidemije korona virusa?

Iznad svega, nespremnost ljudi da promjene i forsiraju svoje vizije istine. Ali ovo je psihološki faktor – kada se vaš svijet sruši, pokušate učiniti nešto opipljivo u svojoj glavi. A budući da u društvu nemamo autoritete koje bismo mogli slušati – držimo se sopstvenog ega i svega što iz njega dolazi.

Nažalost, mi se sa tim stanovištem ne susrećemo prvi put. Pa, dok su pojedinci u velikoj mjeri poricali novu stvarnost, kompanije su brzo shvatile da je to stvarno i pobrinule se za održivo poslovanje. Ekonomija je krenula u akciju – praćena brzom primenom rješenja koja donose brze rezultate. Internet trgovine kompanije su postavile za mjesec dana, a prepreke koje su uvek bile na putu u prošlosti ostale su u drugom planu. Čini se da je “korona” udar u stražnjicu, koji nam je trebao …

Hoće li kompanije biti pogođene činjenicom da su preko noći započele digitalno poslovanje?

Svakako će kompanije imati manje štete nego da nisu. Ovakvo mišljanje ne postoji nigdje u svijetu. Samo Slovenci imaju neku bolesnu želju da sve urade ispravno i pošteno, super sigurno … Ali to nas sprečava u donošenju odluka. Sa ove strane, Covid-19 je čak dobrodošao, kompanije su se usredsredile na ono što su morale učiniti. “Korona” donosi milenijumski proboj u razmišljanju – nepoznato nas više ne plaši, jer se ne možemo braniti. Ne možete regulisati svijet, ne možete predvideti sve moguće probleme, možete samo brzo reagovati na promjene. Ovo je funkcija tehnološke revolucije – nikad ne znamo u kakav bazen uskačemo. Ali moramo uskočiti, pa kreirajte i popravite sisteme, optimizujte ih.

Hoće li Evropa i dalje biti globalno konkurentna u budućnosti?

Hoće, a to je uglavnom zbog činjenice da će se više oslanjati na sebe. Predaja stvari eksternom menadžmentu u zaista udaljenim djelovima svijeta nije uspjela. Dugi i krhki lanci stvar su prošlosti, niska cijena ne može opravdati sve probleme. To se sada računa kao dobar odnos cijene i kvaliteta, gdje se jadranska regija čini prirodnim prostorom za tzv.  near shoring. Što više digitalizujemo, to će nam biti lakše uklopiti se u novu industrijalizaciju koja se događa u EU. Trenutno, kada Nemci traže zamijenu za dobavljače u Kini, moramo biti aktivni. Ako smo pripravni, očekuje nas barem decenija ili dvije bolje budućnosti.

Autor: Andrej Mertelj

 

 

X